Iz sadržaja: Izvodi iz recenzija / Džemal Najetović, Husnija Sejdinović, Lična karta Busovače, Mustafa Polutak, Urednički predgovor / Remzija Šiljak, Organizovanje i funkcionisanje vlasti u Busovači u periodu 1990-1992. godine, Civilni organi vlasti Općine Busovača, Busovača od 1995. do objedinjavanja općinskih organa uprave - Busovača danas - 25 godina poslije, Vojno organizovanje Bošnjaka u Busovači, Patriotska liga, Teritorijalna odbrana Općine Busovača, Formiranje i funkcionisanje 333/733. brdske brigade, Formiranje i organizacijsko-formacijske promjene 333/733. brdske brigade, Borbena dejstva 333/733. brdske brigade, Borbena gotovost i obezbjeđenje borbenih dejstava 333/733. brdske brigade, Druge jedinice u zoni odgovornosti 333/733. brdske brigade, Podrška 333/733. brdskoj brigadi i saradnja sa strukturama organa vlasti, Prevođenje ratne u mirnodopsku formaciju, Doprinos vanarmijskih struktura odbrambeno-oslobodilačkoj borbi, Obim, oblici i karakteristike zločina, Zaključna razmatranja, Prilozi, Izvori i literatura, Skraćenice 

Urednički predgovor
Pisanje i štampanje monografskih radova korisna je vrsta posla jer dopušta sagledavanje i razradu mnogih problema svakidašnjice života. Prije svega, postoji evidentna potreba svakog civilizovanog čovjeka za boljim poznavanjem mjesta u kojem se rodio i kojem živi i djeluje. Utome nalazi ipoticaje za očuvanje progresivnih vrijednosti njegove sadašnjosti i što sretnijeg razvoja u budućnosti...1, poruka je istaknutog naučnika dr. Smaila Tihića.

Turbulentna historijska zbivanja na prostoru Evrope, bivše SFRJ i SR BiH, a posebno na prostoru Srednje Bosne i općine Busovača u periodu od 1990. do 1996. godine obavezala su sudionike tih zbivanja da zarad budućih generacija urade monografiju kratkog, ali veoma zna-čajnog historijskog perioda, organizovanja i djelovanja patriota R BiH za odbranu i očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta R BiH na prostorima busovačke općine pod kontrolom legalnih organa vlasti.
Ideja da se uradi monografija o Busovači neposredno pred minulu oružanu agresiju na R BiH, zatim o životu u ratnim uslovima i tokom poratnih godina pokrenuta je koncem prošle godine prilikom obilježavanja godišnjice formiranja 333. brdske brigade Armije R BiH. Takva ideja je naslonjena na neke važne pisane materijale sa prethodno održanog okruglog stola o formiranju i djelovanju te armijske brigade, koncem prve godine Odbrambeno-oslobodilačkog rata. Zbog toga je prva zamisao bila da se uradi monografija koja bi se odnosila samo na tu brigadu. Međutim, radeći na naučno-istraživačkom projektu monografije i razmatranjima to-kom rada Redakcijskog odbora, pod rukovodstvom načelnika općine Busovača Asima Mekića, došlo se do cjelovitijeg naslova monografije „BUSOVAČKO NE 1991-1995.". Glavni razlog tome je što je u skladu sa ambicijama HDZ-a i planovima i pripremama tzv. HZ HB i HVO-a za se-cesiju i priključenje Republici Hrvatskoj, vidno bila ugrožena cijelovitost Busovače kao druš-tveno-političke zajednice, odmah s početka 1992. godine. Interesantno je da je to nastavljeno ubrzo, i nakon uspješnog referenduma o suverenosti i neovisnosti države BiH, da bi Naredbom (zapovjedi) ratnog zločinca Daria Kordića grad Busovača bio vojno potpuno okupiran snaga-ma HVO-a. Rastureni su legalni organi vlasti, štab TO i organi općinske uprave, a pod vojnu kontrolu stavljene su sve komunikacije. Nastavljeno je vojno ugrožavanje naselja sa većinskim bošnjačkim stanovništvom. Preko 3 700 Bošnjaka Busovače je protjerano i raseljeno u oko 20 općina na slobodnoj teritoriji R BiH, a iz isto toliko općina prognanici su smješteni na prostoru općine Busovača pod kontrolom legalnih organa vlasti.
Stanovništvo Busovače, koje je osloncem na svoje oružane snage TO i PL, te na svoje poli-tičke stranke i njihove odbornike i poslanike, ostalo da brani svoju slobodnu teritoriju od sve žešćih nasrtaja HVO-a, da ojača svoje oružane snage formiranjem 333. brigade u sastavu 3. korpusa Armije R BiH, da uz podršku nadležnih organa i na osnovu zakonskih propisa R BiH ponovo formiraju legalne organe općinske vlasti sa sjedištem u Kaćunima, gdje je bila i koman-da 333. brdske brigade.

Sve su to važni razlozi zbog kojih je ova monografija i naslovom poprimila općinski karak-ter, a ne samo čisto vojni. Međutim, neophodno je naglasiti da većinski dio sadržaja ove knjige čine tekstovi koji se odnose na vojno organiziranje Busovače pred i na početku agresije na R BiH, te na formiranje razvojne transformacije, borbena djelovanja i cjelokupni izuzetno uspje-šan ratni put 333. brdske busovačke brigade A R BiH. To je u teorijskom i praktičnom pogledu
1 Dr. Smail Tihić, Monografija Busovača, izdanje 1971.godine. Građani Busovače su davne 1971. godine „svome gradu i komuni za njihov 600. rodendan" poklonili izuzetno sadržajnu i opširnu monografiju „Busovača". Riječ je o veoma važnom i u pogledu kvaliteta neponovljivom naučnom historiografskom djelu iz pera vrsnog naučnika rahmetli dr. Smaila Tihića. / Remzija Šiljak, Husnija Sejdinović 

sadrži geografske karte i fotografije u boji