Iz sadržaja: MUSTAFA BUSULADŽIĆ - ŠEHID NA PUTU ISTINE / Hivzija Suljkić, MUSLIMANI U SOVJETSKOJ RUSIJI, BROJČANO STANJE RUSKIH MUSLIMANA, PITANJE TATARA, KAZANSKI I KRIMSKI HANAT, MUSLIMANI NA KRIMU, KRIMSKO-TATARSKA EMIGRACIJA, ISLAM NA KAVKAZU, MUSLIMANI U GEORGIJI I ARMENIJI, SJEVERNI KAVKAZ, MUSLIMANI U TURKESTANU, VJERSKA ORGANIZACIJA MUSLIMANA U CARISTIČKOJ RUSIJI, OPĆI POLOŽAJ ISLAMA U BOLJŠEVIČKOJ RUSIJI, UMJESTO POGOVORA / Aziz Kadribegović 

UMJESTO POGOVORA
Razlozi objavljivanja ove male knjižice rahmetli Mustafc Busuladžića, u ponovo pokrenutoj biblioteci ,Preporoda" su višestrani i višeznačni. Ukazat ćemo samo na neke od njih: to je, kao prvo, obilježavanje pedesetogodišnjice njegove smrti; zatim obnavljanje sjećanja kao predavanje rahmeta jednom od najvećih mudžahida novije bošnjačke povijesti; zatim nasto-janje da se obnovi prekinuti kontinuitet našeg pamćenja i te-meljne ličnosti kao lučonoše povijesnog mraka izvedu na put našeg današnjeg koračanja, da nam, dakle budu, podstrek i inspiracija; takođe, povijesni usud nam razgrće pepeo zaborava i ukazuje na one silnice koje su već davno bile marki-rane i prepoznavane od onih koji su najčešće glavom plaćali to svoje prepoznavanje; i na kraju, mada ne i konačno, sudbina bošnjačko-muslimanskog /sa posebnim naglaskom na drugi dio složenice/ naroda u kontekstu povijesti muslimanskih naroda uopće, a posebno naspram krstaškog sindroma koji se tokom cijele islamske povijesti javlja kao otvoreni ili prikriveni neprijatelj.
Sudbina rahmetli Mustafe Busuladžića je tipična sudbina muslimanskog intelektualca, gotovo sasvim svejedno u kojem vremenu je živio i koji je režim bio na vlasti: ako probaš misliti svojom glavom, ode ti glava! Knjižica „Muslimani u Sovjets-koj Rusiji", kao što se da vidjeti, praktično nema ništa što bi se moglo nazvati čisto ,,autorskim"za šta bi, eventualno, mo-gao biti suđen. To je samo registracija određenih podataka do kojih je autor mogao tada doći, koji, unekoliko, ukazuju na položaj Muslimana u Rusiji i nastojanje svih vlastodržaca da ih unište, protjeraju ili prevedu na pravoslavlje. Danas, međutim, vidimo /a još više i osjećamo!/ da je, govoreći o Rusiji, Busu-ladžić govorio i o /bivšoj/ Jugoslaviji, odnosno o nama, bosanskim muslimanima, Bošnjacima, koji smo malehna tačka u kršćanskom moru, odnosno trun u buljavom oku Zapada koji on hoće po svaku cijenu da očisti. Historija se, očito, ponavlja, a naši dušmani imaju dobre učitelje, te ih, gotovo do u tančine oponašaju! Sudbinaje takođe htjela da, dok se ova knjižica nalazilau štampi, još jedan muslimanski narod, bivšeg Sovjetskog Save-za, ovoga puta Čečeni, doživi ono što Bosna ima već tri godine: agresiju nacio-fašizma umotanu u staniol pravoslavlja. Ako smo do sada umnogome nepravedno bili ravnodušni prema sudbinama različitih muslimanskih naroda, naša vlastita sudbina nas je poučila da taj odnos moramo iz korijena mi-jenjati, shvatajući da je svaka rana na muslimanskom biću širom svijeta istovremeno i rana na našem tijelu i našoj duši.
Zato, iako napisan prije pola stoljeća, ovaj kratki Busuladž ićevvodičpo muslimanskom svijetubivše Rusije i /nasreću/ bivšem komunizmu, je danas, reklo bi se, aktuelniji nego ikad. / Aziz Kadribegović