Iz sadržaja: PRIJEVOD KUR'ANA SA KOMENTAROM, El-Fatiha, Smisao besmele, El-Bekara, Nema boga osim Allaha, U vjeri nema prinude, Islamski pojam slobode, Islam i njegovo širenje u našim krajevima, Znakovi Božije svemoći, Zekat i vitre u našim uslovima, Islam i kamata, Božija sveobuhvatnost, Moralno-etički faktor u životu čovjeka, Ali 'lmran, Jasna i dvosmislena ajeta, Čovjekove spoznajne mogućnosti, Čovjek i materija, Usklađivanje materijalnog i duhovnog faktora, Islamska koncepcija o Bogu, Islam najsavršeniji oblik Božije objave, Zakonitost svih zbivanja, Vjernici i nevjernici, Značaj sunneta, Božiji poslanici i njihov rad, Isa, a.s, Isus u svjetlu Kur'ana, Kur'an Božija objava i sveljudski manifest bratstva i ravnopravnosti, Dužnost aktivne borbe protiv zla, Aktivna pasivnost i konstruktivna aktivnost, Nema odstupanja od ranijih objava, Ibrahim, i Kaba, Muslimani, nosioci pozitivnih procesa, upućivanje na dobro i odvraćanje od zla, Kur'an priznaje spasenje i drugima, Načela i primjena načela, Smisao imana, BITKA NA UHUDU, Pomoć u vidu meleka, Kur'anski i savremeni pojam kamate, Zakonitost u razvoju ljudskog društva, Kur'an i putovanja po svijetu, Izučavanje društva i prirode, Prirodni red stvari, Uspjeh i na ovome i na onome svijetu, Demitologiziranje odnosa prema Bogu i svijetu, Subjektivni faktori kao sastavnica prirodnog procesa, Uspjeh nije rezultat čuda, SKRIPTE ZA ISLAMSKI TEOLOŠKI FAKULTET, Kur'an, Historija Kur'ana, Naziv i definicija, Razvoj znanosti o izučavanju Kur'ana, Objava, Motivi objavljivanja (esbabu-n-nuzul), Sabiranje Kur'ana, Ortografija Kur'ana, Škole (vedžhovi) učenja (recitiranja) Kur'ana i njihovi osnivači, Počeci pojedinih poglavlja, Tumačenje Kur'ana (egzegeza), Muhammed, prvi komentator (mufessir), Ashabi tumači Kur'ana, Tabiini i tebei-tabiini, Egzegeza Kur'ana kao posebna naučna disciplina, Tefsir, Oni koji je prihvaćaju (mumini), Oni koji je otvoreno odbijaju (kafiri), Oni koji su prema njoj dvolični (munafici), Predstava o Bogu, Ličnost Božijeg poslanika Muhammeda, u Kur'anu, Islamska zajednica, Halal i haram, Sunnet, Pitanje derogacije u Kur anu (nesh), Kibla, rat, Mu'min, Božiji red u svijetu (sunnetullah), Posredništvo na relaciji čovjek - Bog (pitanje šefaata), Kada i kader (pitanje sudbine), Kazne - ukubat (had, kisas, tazir), Vraćanje Šerijatu, Indeks manje poznatih riječi 

SMISAO BESMELE
1) U ime Allaha, Sveopćeg Dobročinitelja, Milostivog!
Svako poglavlje u Kur anu, osim Berata ('Tobe), počinje besmelom. Sva je ulema složna u tome da je besmela sastavni dio Kurana i da čini jedan kuranski ajet. Ulema, međutim, nije složna u pitanju da li je ovaj ajet samostalan ili čini dio sure na čijem se čelu nalazi. Tezu da je besmela dio svakog poglavlja zastupaju Ibn Kesir, Asim, Kisaji, Šafi, hazreti Alija, Ibn Abbas, Ibn Omer, Ebu Hurejre, Ibn Mubarek itd. Prema mišljenju uleme, pripadnika hanefijskog smjera, besmela predstavlja samostalni ajet, koji služi kao uvod u sljedeće poglavlje. Ovim nas Kur'an kao naš najsigurniji putokaz i temeljni zakon, koji sadrži osnove apsolutne Božanske direktive, praktično uči da svaki posao počinjemo s Božijim imenom, da u Njegovo ime radimo. Pri tome treba uvijek imati u vidu da nije nikako dovoljno samo mehaničko izgovaranje ili ponavljanje formule besmele. Započinjati posao besmelom i raditi ga u ime Allaha ne znači niti može značiti išta drugo do ulaziti u taj posao s najplemenitijim namjerama i služiti se najsavršenijim sredstvima i prirod-nim redom koji je Bog propisao za taj posao. Posao kojim se želi drugome nanijeti šteta, makar se počinjao s bezbroj izgovorenih formula besmeleta, ne može biti učinjen u ime Boga. Ne može biti u ime Allaha, isto tako, obavljen ni posao koji se vrši na nedozvoljen način i nesavremenim, pre-vaziđenim i nehumanim sredstvima. Prvi smisao formule besmele kojom, prema islamskom učenju, treba počinjati svaki posao, sadrži u sebi i unosi u ljudsku aktivnost dva elementa, koji joj, s jedne strane garantiraju pun uspjeh, a s druge strane joj daju obilježje najčišćeg, ničim nenatrunjenog humanizma... / autor